Da biste mogli reći da imate pravu ravnotežu u svom životu, morate biti u dobroj fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj formi. Problemi s mentalnim zdravljem su stvarni. Tužno je kako neki ljudi depresiju ili anksioznost smatraju odabranim osjećajima. U stvarnosti, osjećaj depresije ili tjeskobe nije izbor.
To nije odluka koju jednostavno donesete. To se jednostavno dogodi i doista je borba prevladati taj osjećaj. A to su samo dva primjera zabrinutosti za mentalno zdravlje koja nastavljaju zabrinjavati velik postotak stanovništva.
Postizanje uravnoteženog života
Pa što je točno uravnotežen život? Biti u mogućnosti živjeti u ravnoteži znači da se osjećate mirno. Živite skladnim životom. Osjećate se fizički, mentalno i emocionalno stabilno. Potreban je ogroman trud prije nego što vas netko ili nešto može poniziti ili utjecati na vas na negativan način.
Ali ravnoteža može značiti različite stvari različitim ljudima. Može biti povezano s obiteljskim životom, odnosima ili čak karijerom.
Prema članku iz Harvard Health Publishing:
Ravnotežu održavaju i um i tijelo. Stručnjaci su govorili i rekli da je fitness odličan način za poboljšanje fizičke ravnoteže kako bi vam pomogao da ostanete na nogama – doslovno.
Međutim, također su istaknuli kako je ostati mentalno aktivan važan za održavanje zdravlja mozga. Uostalom, vaš um vas tjera na razmišljanje. Bitno je spriječiti vas da padnete.
Kako tjelesna spremnost utječe na mentalno zdravlje
Održavanje tjelesne forme može biti lako za neke, ali to može biti borba za druge. Pravila su prilično jednostavna: živite aktivno i zdravo se hranite. Ne morate baš biti sportaš da biste bili fizički spremni. Možete jednostavno vježbati u teretani ili samo trčati po svom susjedstvu svaki dan. Nadalje, ne morate biti nutricionist da biste znali što je zdravo za vas. Samo jedite u malim omjerima i imajte puno voća i povrća.
Fizička kondicija utječe na mentalno zdravlje na mnogo načina. Kada ste u formi, fizički se osjećate dobro. Također dobro izgledaš. Daje vam samopouzdanje. Također možete imati bolje odnose sa svojim voljenima jer možete raditi mnogo aktivnosti kada ste fizički spremni.
Nadalje, dok vježbate, dajete si vremena za razmišljanje. Ovo vrijeme možete iskoristiti za molitvu ili meditaciju. Neki ljudi više vole vježbati dok gledaju TV; drugi samo slušaju glazbu. Imate sat ili dva koja dnevno možete potrošiti na vježbanje. Teško je obavljati više zadataka istovremeno dok vježbate, tako da jedina stvar koju stvarno možete učiniti je razmišljati.
Prema www.keyforhealth.net
Istini za volju, mnogi ljudi mogu dokazati da im vježbanje pomaže da se osjećaju mentalno i emocionalno bolje.
Na primjer, ako prolazite kroz slomljeno srce ili pokušavate preboljeti gubitak posla, možete vježbati i preznojiti sav stres. Da, radi!
Nije tvoj izbor ako ti se loše stvari dogode u životu. Nije vaša krivnja ako se osjećate depresivno ili tjeskobno. Možda se osjećate kao da ste ostali bez izbora, ali imate potpunu kontrolu nad svojim životom. Možete pokušati održati ravnotežu u svom životu tako što ćete istovremeno biti mentalno zdravi i fizički zdravi.
Poboljšava li tjelesno vježbanje mentalne sposobnosti?
Da, pokazalo se da tjelesna vježba poboljšava mentalne sposobnosti i promiče cjelokupnu kognitivnu funkciju. Redovita tjelesna vježba nudi brojne dobrobiti za mozak i mentalno blagostanje.
Evo nekoliko načina na koje tjelesno vježbanje može poboljšati mentalne sposobnosti:
- Poboljšana kognitivna funkcija: Redovito vježbanje povezano je s poboljšanom kognitivnom funkcijom, uključujući bolje pamćenje, pozornost i brzinu obrade. Vježbanje povećava protok krvi i dovod kisika u mozak, promičući rast i povezanost moždanih stanica.
- Poboljšano raspoloženje i smanjeni stres: Vježbanje potiče oslobađanje endorfina, prirodnih kemikalija u mozgu koje podižu raspoloženje. Također smanjuje proizvodnju hormona stresa poput kortizola. Dokazano je da redovita tjelovježba ublažava simptome depresije, tjeskobe i stresa, što dovodi do poboljšanja mentalnog blagostanja.
- Povećana neuroplastičnost: Utvrđeno je da tjelovježba povećava neuroplastičnost, što je sposobnost mozga da stvara nove veze i reorganizira se. To može dovesti do poboljšanog učenja, kognitivne fleksibilnosti i prilagodljivosti.
- Poboljšana struktura mozga: Tjelesno vježbanje povezano je sa strukturnim promjenama u mozgu, uključujući povećan volumen u regijama povezanim s pamćenjem i kognitivnom funkcijom. Redovita tjelovježba može potaknuti rast novih neurona, ojačati postojeće veze i poboljšati ukupni integritet strukture mozga.
- Poboljšano spavanje: Dokazano je da tjelovježba poboljšava kvalitetu sna, što je bitno za optimalnu kognitivnu funkciju. Dovoljno i miran san podupire konsolidaciju pamćenja, sposobnosti rješavanja problema i cjelokupnu mentalnu izvedbu.
- Povećani fokus i pažnja: Utvrđeno je da tjelesna aktivnost povećava fokus i raspon pažnje. Može poboljšati koncentraciju i smanjiti distraktibilnost, omogućujući pojedincima da se bolje uključe u kognitivne zadatke i održe mentalnu jasnoću.
- Smanjeni rizik od kognitivnog pada: Redovita tjelovježba povezana je sa smanjenim rizikom od kognitivnog opadanja povezanog sa starenjem i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i demencije. Tjelesna aktivnost podupire zdravlje mozga smanjujući upalu, poboljšavajući protok krvi i potičući rast novih moždanih stanica.
- Poboljšana izvršna funkcija: Izvršne funkcije, uključujući donošenje odluka, rješavanje problema i kontrolu impulsa, mogu se poboljšati redovitim vježbanjem. Vježbanje pomaže u jačanju prefrontalnog korteksa, regije mozga odgovorne za izvršne funkcije.
- Povećani moždani neurotrofni faktor (BDNF): Dokazano je da tjelovježba povećava proizvodnju BDNF-a, proteina koji podržava rast i preživljavanje moždanih stanica. Više razine BDNF-a povezane su s boljom kognitivnom funkcijom i smanjenim rizikom od poremećaja mentalnog zdravlja.
Važno je napomenuti da vrsta, trajanje i intenzitet vježbe mogu utjecati na njezin učinak na mentalne sposobnosti. I aerobne vježbe, poput trčanja ili plivanja, i vježbe snage pokazale su pozitivne učinke na kogniciju. Težite kombinaciji kardio vježbi i vježbi snage za optimalne dobrobiti za zdravlje mozga.
Prema www.keyforhealth.net
Redovito tjelesno vježbanje može pozitivno utjecati na mentalne sposobnosti, uključujući kognitivne funkcije, raspoloženje, fokus i cjelokupno zdravlje mozga. Uključivanje tjelovježbe u vašu rutinu može biti vrijedna strategija za poboljšanje mentalnih sposobnosti i promicanje zdravog uma.
