Da biste mogli reći da imate pravu ravnotežu u svom životu, morate biti u dobroj formi fizički, mentalno i emocionalno. Problemi sa mentalnim zdravljem su stvarni. Tužno je kako neki ljudi tvrde da su depresija ili anksioznost odabrana osjećanja. U stvarnosti, osjećaj depresije ili anksioznosti nije izbor.
To nije odluka koju jednostavno donosite. To se jednostavno dogodi i zaista je borba za prevazilaženje tog osjećaja. A to su samo dva primjera zabrinutosti za mentalno zdravlje koja i dalje uznemiravaju veliki postotak populacije.
Postizanje uravnoteženog života
Dakle, šta je tačno uravnotežen život? Biti u stanju živjeti u ravnoteži znači da se osjećate mirno. Živite skladan život. Osjećate se fizički, psihički i emocionalno stabilno. Potrebno je mnogo truda prije nego što vas neko ili nešto može srušiti ili negativno utjecati na vas.
Ali ravnoteža različitim ljudima može značiti različite stvari. To može biti povezano sa porodičnim životom, vezama ili čak karijerom.
Prema članku iz Harvard Health Publishing:
Ravnotežu održavaju i um i tijelo. Stručnjaci su govorili i rekli da je fitnes odličan način za poboljšanje fizičke ravnoteže kako bi vam pomogao da ostanete na nogama – doslovno.
Međutim, također su naglasili kako je ostati mentalno aktivan za održavanje zdravlja mozga. Na kraju krajeva, vaš um vas tjera na razmišljanje. Bitno je spriječiti da padnete.
Kako fizička kondicija utiče na mentalno zdravlje
Održavanje fizičke forme može biti lako za neke, ali to može biti borba za druge. Pravila su prilično jednostavna: vodite aktivan način života i hranite se zdravo. Ne morate biti sportista da biste bili fizički spremni. Možete jednostavno vježbati u teretani ili jednostavno trčati po svom susjedstvu svaki dan. Štaviše, ne morate biti nutricionista da biste znali šta je zdravo za vas. Samo jedite u malim porcijama i imajte puno voća i povrća.
Fizička spremnost utiče na mentalno zdravlje na mnogo načina. Kada ste u formi, fizički se osjećate dobro. I ti dobro izgledaš. To vam daje samopouzdanje. Također možete imati bolje odnose sa svojim voljenima jer ste u mogućnosti da radite puno aktivnosti kada ste fizički spremni.
Štaviše, dok vježbate, dajete sebi vremena za razmišljanje. Ovo vrijeme možete iskoristiti za molitvu ili meditaciju. Neki ljudi više vole da vežbaju dok gledaju TV; drugi samo slušaju muziku. Imate sat ili dva koje možete potrošiti dnevno za vježbanje. Teško je obavljati više zadataka kada vježbate, tako da jedina stvar koju zaista možete učiniti je da razmišljate.
Prema www.keyforhealth.net
Istini za volju, mnogi ljudi mogu dokazati da vježbanje pomaže da se osjećaju bolje mentalno i emocionalno.
Na primjer, ako prolazite kroz slomljeno srce ili pokušavate preboljeti gubitak posla, možete vježbati i znojiti se sav stres. Da, radi!
Nije vaš izbor ako vam se dešavaju loše stvari u životu. Niste krivi ako se osjećate depresivno ili anksiozno. Možda se osjećate kao da ste ostali bez izbora, ali imate potpunu kontrolu nad svojim životom. Možete pokušati održati životnu ravnotežu tako što ćete biti mentalno zdravi i fizički zdravi u isto vrijeme.
Da li fizičke vježbe poboljšavaju mentalne sposobnosti?
Da, pokazalo se da fizička vježba poboljšava mentalne sposobnosti i promiče sveukupnu kognitivnu funkciju. Redovna fizička aktivnost nudi brojne prednosti za mozak i mentalno zdravlje.
Evo nekoliko načina na koje fizička vježba može poboljšati mentalne sposobnosti:
- Poboljšana kognitivna funkcija: Redovno vježbanje povezano je s poboljšanim kognitivnim funkcijama, uključujući bolju memoriju, pažnju i brzinu obrade. Vježbanje povećava protok krvi i isporuku kisika u mozak, promičući rast i povezanost moždanih stanica.
- Poboljšano raspoloženje i smanjen stres: Vježbanje stimulira oslobađanje endorfina, koji su prirodne hemikalije u mozgu koje podižu raspoloženje. Također smanjuje proizvodnju hormona stresa poput kortizola. Pokazalo se da redovno vježbanje ublažava simptome depresije, anksioznosti i stresa, što dovodi do poboljšanja mentalnog zdravlja.
- Povećana neuroplastičnost: Utvrđeno je da vježbanje povećava neuroplastičnost, što je sposobnost mozga da formira nove veze i reorganizira se. To može dovesti do poboljšanog učenja, kognitivne fleksibilnosti i prilagodljivosti.
- Poboljšana struktura mozga: Fizičko vježbanje je povezano sa strukturnim promjenama u mozgu, uključujući povećan volumen u regijama povezanim s pamćenjem i kognitivnim funkcijama. Redovno vježbanje može potaknuti rast novih neurona, ojačati postojeće veze i poboljšati cjelokupni integritet strukture mozga.
- Poboljšan san: Pokazalo se da tjelovježba poboljšava kvalitetu sna, što je neophodno za optimalnu kognitivnu funkciju. Dovoljan i miran san podržava konsolidaciju pamćenja, sposobnost rješavanja problema i ukupne mentalne performanse.
- Povećani fokus i pažnja: Utvrđeno je da fizička aktivnost poboljšava fokus i raspon pažnje. Može pomoći u poboljšanju koncentracije i smanjenju ometanja, omogućavajući pojedincima da se bolje uključe u kognitivne zadatke i održavaju mentalnu jasnoću.
- Smanjen rizik od kognitivnog pada: Redovno vježbanje je povezano sa smanjenim rizikom od kognitivnog opadanja vezanog za starenje i neurodegenerativnih bolesti kao što su Alchajmerova bolest i demencija. Fizička aktivnost podržava zdravlje mozga smanjenjem upale, poboljšanjem protoka krvi i promicanjem rasta novih moždanih stanica.
- Poboljšana izvršna funkcija: Izvršne funkcije, uključujući donošenje odluka, rješavanje problema i kontrolu impulsa, mogu se poboljšati redovnim vježbanjem. Vježbanje pomaže u jačanju prefrontalnog korteksa, regije mozga odgovornog za izvršne funkcije.
- Povećani neurotrofni faktor mozga (BDNF): Pokazalo se da vježbanje povećava proizvodnju BDNF-a, proteina koji podržava rast i preživljavanje moždanih stanica. Viši nivoi BDNF-a povezani su s boljom kognitivnom funkcijom i smanjenim rizikom od poremećaja mentalnog zdravlja.
Važno je napomenuti da vrsta, trajanje i intenzitet vježbanja mogu utjecati na njegov učinak na mentalne sposobnosti. I aerobne vježbe, kao što su trčanje ili plivanje, i vježbe snage pokazale su pozitivne učinke na kogniciju. Ciljajte na kombinaciju kardio vježbi i vježbi snage za optimalne koristi za zdravlje mozga.
Prema www.keyforhealth.net
Redovne fizičke vježbe mogu pozitivno utjecati na mentalne sposobnosti, uključujući kognitivne funkcije, raspoloženje, fokus i cjelokupno zdravlje mozga. Uključivanje vježbanja u vašu rutinu može biti vrijedna strategija za poboljšanje mentalnih sposobnosti i promoviranje zdravog duha.
